Te ponude po povo&lx;nijoj ceni, iz tranzitnih centara van Afrike, uspevaju da primame &cx;ak i dr&zx;avne administracije i ugro&zx;avaju razvoj panafri&cx;ke mre&zxe Panaftel, osnovane 1970-ih godina da bi se uspostavila mre&zx;a koja bi tim zem&lx;ama omogu&cy;ila da me&dx;usobno komuniciraju bez spo&lx;nog tranzita. Ponuda mobilne telefonije preko satelita na niskim orbitama, koja omogu&cy;ava komunikaciju bez posredova&nx;a nacionalnog operatera, jo&sx; &cy;e vi&sx;e doprineti zaobila&zx;e&nx;u dr&zx;ave, kao i internet- lefonija (IP, Internet Protocol), &cx;iji se zna&cx;ajan razvoj o&cx;ekuje.

Na &sx;ta se svodi bilans ove tranzicije? S jedne strane, najsiroma&sx;nije dr&zx;ave,koje su izolovane i imaju mali broj stanovnika - poput Burkine Faso, Malija ili Mauritanije - najbespomo&cy;nije su pred izazovom privatizacije i najte&zx;e im je da prona&dx;u kupce za svoja nacionalna preduze&cy;a. S druge strane, sistemi mobilne telefonije i usluge interneta nude nova tr&zx;i&sx;ta ma&nx;im operaterima (novim ili proisteklim iz velikih kompanija), doprinose&cy;i ubrza&nx;u procesa deregulacije.

&Sx;to se ti&cx;e interneta, Sjedi&nx;ene Dr&zx;ave igraju svoju ulogu svetske platforme , po&sx;to &nx;ihova preduze&cy;a dominiraju afri&cx;kim tr&zx;i&sx;tem, od faze prik&lx;u&cx;e&nx;a do faze pru&zx;a&nx;a usluga korisnicima. Francuski proizvo&dx;a&cx; Alkatel tako&dx;e je veoma aktivan na crnom kontinentu, sa integralnim re&sx;e&nx;ima koja idu od uspostav&lx;a&nx;a me&dx;unarodnih kablovskih ili satelitskih veza, do lokalnih veza za usluge preduze&cy;ima. Frans Telekom, inostrani operater koji se najvi&sx;e anga&zx;ovao u Africi, prisutan je u zem&lx;ama u kojima postoji tra&zx;&nx;a: u Senegalu i Obali Slonova&cx;e, uz preuzima&nx;e nacionalnog operatera, na Madagaskaru, u Kamerunu i u mo&cy;noj Ju&zx;noj Africi. Sa svoje strane, portugalski Telekom je preuzeo preduze&cy;a Gvineje Bisao, Zelenortskih ostrva i Sao Tomea... Novajlija, malezijski Telekom, povukao se iz Gvineje.

Rezultat tih velikih manevara je pejza&zx; pun kontrasta; zavisno od pojedinih zema&lx;a, komunikacijsko tkivo je, na razli&cx;itim nivoima, ma&nxs;e ili vi&sx;e polarizovano ili globalizovano. Izme&dx;u gradskih hipercentara, prik&lx;u&cx;enih na svetsku mre&zx;u gradova, i kraj&nx;e periferije, li&sx;ene bilo kakvog modernog sredstva komunikacije, &cx;itava skala prelaznih konfiguracija ocrtava jednu ma&nx;e ili vi&sx;e ma&nx;kavu teritorijalnu mre&zx;u, u kojoj se ogledaju uticaj dr&zx;avne politike i dru&sx;tvene razlike.

Dvadeset dve zem&lx;e (prema osam u 1996) imaju vi&sx;e od deset fiksnih telefonskih linija na 100 stanovnika, linija koje su ve&cy;inom koncentrisane u glavnom gradu, sa ekstremnim slu&cx;ajevima: 80 odsto do 95 odsto u Eritreji, Gvineji Bisao, Centralnoafri&cx;koj Republici, Sijera Leoneu, Burundiji i &Cx;adu. Eksplozija mobilne telefonije prevazi&sx;la je najoptimisti&cx;kija o&cx;ekiva&nx;a operatera. Bio je to uspeh br&zx;i od uspeha inteneta, jer se mobilni telefon dobro prilago&dx;ava Africi, u kojoj postoje slo&zx;ene dru&sx;tvene strukture, gde su me&dx;usobni odnosi veoma intezivni i zasnovani na razmeni re&cx;i. Bilo je 7,5 miliona pretplatnika 1999.godine, ili jedan telefon na 100 stanovnika. Celularna telefonija je otklonila deficit fiksnih linija, kao na Obali Slonova&cx;e i u Gabonu. U Ju&zx;noj Africi, taj sistem omogu&cy;ava pokriva&nx;e 90 odsto teritorije i javne govornice tog tipa su instalirane u selima i u siroma&sx;nim kvartovima.

Sve zem&lx;e su prik&lx;u&cx;ene na internet. Proce&nx;uje se da je u junu 2001. na 800 miliona stanovnika bilo oko 4 miliona ma&nx;e ili vi&sx;e redovnih korisnika. Nigerija je doprinela promeni slike tako da Ju&zx;na Afrika sada ima ma&nx;e od 50 odsto korisnika, prema 80 odsto u 1999. U ve&cy;ini zema&lx;a, pristup internetu je ograni&cx;en na glavni grad. Od 55 dr&zx;ava ili teritorija, samo &nx;ih osamnaest je otvorilo mogu&cy;nost pristupa mre&zx;i u celoj zem&lx;i i po tarifi lokalnih razgovora.

Nestabilnost i siroma&sx;tvo

Mogu li se jasno razlikovati dve grupe zema&lx;a:

- bo&lx;e oprem&lx;ene, sa vi&sx;e od pedeset fiksnih telefonskih linija na hi&lx;adu stanovnika, &sx;to je dobar nivo za intenet i mobilnu telefoniju, kao &sx;to su, s jedne strane, mala turisti&cx;ka ostrva - mesta intenzivne razmene - Reunion , Sej&sx;eli, Mauricijus, Zelenortska ostrva i, sa druge strane, razvijene grani&cx;ne oblasti ju&zx;ne i severne Afrike - sa izuzetkom Libije i Al&zx;ira, koji relativno malo koriste internet;

- lo&sx;ije oprem&lx;ene nestabilne dr&zx;ave centralne Afrike i veoma siroma&sx;ne zem&lx;e na istoku - Etiopija, Eritreja, Sudan, Somalija, Madagaskar... U zapadnoj Africi postoji ve&cy;a raznolikost, po&sx;to se Gabon, Obala Slonova&cx;e, Senegal, Gambija, Gana, Togo i Benin nalaze u relativno povo&lx;noj situaciji u pogledu ta tri kriterijume.

Od 33 dr&zx;ave koje imaju ma&nx;e od deset fiksnih telefonskih linija na hi&lx;adu stanovnika, samo tri imaju godi&sx;&nx;i prihod ve&cy;i od 500 dolara po glavi stanovnika: Angola, Kongo i Gvineja, rudarske zem&lx;e gde vladaju sukobi a dr&zx;ava slabo kontroli&sx;e teritoriju. Izuzetan slu&cx;aj je Mali - prostrana i veoma siroma&sx;na dr&zx;ava, sa ma&nx;e od dve i po fiksne linije na 1.000 stanovnika, gde postoji relativno veliki broj korisnika interneta.

Te razlike me&dx;u zem&lx;ama poti&cx;u iz nivoa &nx;ihovog ekonomskog razvoja i od &nx;ihove strate&sx;ke pozicije, ali u istoj meri i od prirode dr&zx;ave, zavisno od toga da li ona igra ili ne igra svoju ulogu onoga ko sre&dx;uje i reguli&sx;e sta&nx;e. Ma&nx;ak opreme u Gvineji (gde je dr&zx;ava kriminogena) i relativno dobar nivo oprem&lx;enosti u Senegalu to pokazuju. Ali nije sigurno da &cy;e ta tesna veza izme&dx;u dr&zx;ave i mre&x;a ve&cx;no trajati, s jedne strane, zato &sx;to se razvijaju ilegalni sistemi obezbe&dx;e&nx;a sredstava za komunikaciju, a sa druge, utoliko &sx;to su novi satelitski sistemi materijalno nezavisni od dr&zx;ava koje nad &nx;ima imaju samo pravnu kontrolu.

Jedno pita&nx;e, me&dx;utim, ostaje nerasvet&lx;eno - da li &cy;e zone u kojima vladaju sukobi iskoristiti nove tehnologije informacija i komunikacija? Razbijene teritorije Demokratske Republike Kongo, Angole, Liberije ili Sijera Leonea nisu prisutne u imeniku mre&zx;a. Ipak se mo&zx;emo upitati da li se transakcije sa rudnim blagom i dijamantima, ili &sx;verc oru&zx;ja i droge - koji destabilizuju, ili &cx;ak uni&sx;tavaju pojedine dr&zx;ave - osla&nx;aju na sredstva za komunikacije koja su najvi&sx;e dematerijalizovana, da bi podr&zx;ala te devijantne, ali sve mo&cy;nije oblike globalizacije.