A Z I J A


Azija je najveći i najraznolikiji kontinent, koji pokriva 30% kopna na Zemlji. Na Aziju se može gledati i kao na istočne četiri petine ogromne euroazijske mase, pa tada Azija biva više zemljopisni pojam, nego homogeni kontinent. Ona ima najvišu razliku nadmorskih visina od svih kontinenata, najdužu obalu, najveće klimatske ekstreme, i konzekventno, tu nalazimo najveću raznolikost biljnog i životinjskog svijeta na Zemlji.
Ime Azija objašnjava se na različite načine. Grci su taj naziv koristili za opis zemalja koje se nalaze na istoku, što je slično asirskom terminu «asu», koji znači istok. Na sjeveru okružuje je Arktički ocean, na istoku Pacifik, Mediteran i Crno more na jugozapadu, a Evropa joj je na zapadu. Od Sjeverne Amerike odvojena je Beringovim tjesnacem, a od Australije vodama Indijskog i Pacifičkog oceana. Panamski kanal spaja je s Afrikom. Granica između Evrope i Azije je povijesni i kulturalni konstrukt koji podliježe različitim interpretacijama. Ona najprihvaćenija granica je od Arktičkog oceana na sjeveru, preko Uralskog gorja, pa sjevernom obalom Kaspijskog jezera do Azovskog mora. Ukupna površina Azije, uključujući Kavkasku prevlaku, je 44614000 km2. U tu površinu ulazi i veliki broj otoka, kao npr. Sjeverna Zemlja, Shalin, Kurili, Japan, Taiwan, Filipini, Indonezija, Sri Lanka, Cipar i brojni ostali. Najsjevernija točka je Cape Cheljuskin u Sibiru, a najjužnija Cape Piai u Maleziji.

Azija ima najoštriji reljef i najveće razlike u nadmorskoj visini. Tu je i najviši vrh svijeta, Mount Everest, s 8868 metara, i najniža površina na Zemlji, Mrtvo more, 400 m ispod razine mora. Tu je i najveća depresija na zemlji, Bajkalsko jezero, čije dno leži 1165 m ispod razine mora. Svi ti ekstremi i reljefna dominacija planina i visoravni razlozi su i današnje velike geološke aktivnosti. Azija je najmlađi kontinent i njene ploče još se taru među sobom, tako da i danas, naročito na rubovima, imamo veliku vulkansku aktivnost.
Planinski lanci u centralnoj Aziji dom su nekih od najvećih rijeka na svijetu, nastalih od snijega koji se topi, i kao takvi su prirodna barijera ljudskih migracija, koje su bile moguće samo preko planinskih prijevoja. Kao rezultat toga, i gustoća naseljenosti je nejednolika. Velika je koncentracija u zapadnoj Aziji ina indo-pakistanskom subkontinentu, kao i na istoku Kine. Velika područja centralne i sjeverne Azije ostala su slabo naseljena. Ovaj najnapučeniji od svih kontinenata dome je tri petine svjetskog stanovništva.
Zbog migracija i reljefa, sve države na području Azije su multietničke, s manje ili više priznatim manjinama. Međutim, u 20. stoljeću se smanjio broj od nekoliko tisuća jezika koje se te manjine govorile, kao što se npr. u Indiji od nekad 20 jezika danas kao najčešće sredstvo komunikacije rabi engleski jezik.
Azija je i izvorište najrasprostranjenijih religija svijeta: budizma, kršćanstva, hinduizma, islama i judaizma. Od njih, jedino se kršćanstvo raširilo primarno izvan Azije.