Potro&sx;a&cx;i nedovo&lx;no za&sx;ti&cy;eni od genetskog zaga&dx;e&nx;a rotoksi&cx;no, kancerogeno, mutageno i hormonsko dejstvo, izazivaju&cy;i promene u mu&sx;kom fertilitetu. Svojstva pesticida mogu da se porede sa osobinama &zx;enskih hormona, estrogena: uop&sx;teno govore&cy;i, izgleda da je delova&nx;e hormona odgovorno za sma&nx;e&nx;e broja spermatozoida za 50 odsto u posled&nx;ih 50 godina, Ako se opada&nx;e spermatozoida nastavi, do 2060. godine, klonira&nx;e &lx;udske vrste posta&cy;e neizbe&zx;no.

Pored navodne prednosti kakva je: biorazgrad&lx;ivost, Monsanto predstav&lx;a genetski izme&nx;eno seme kompatibilno sa Roundupom, kao ne&sx;kod&lx;ivo po klimu (climate friendly), jer &nx;egova primena omogu&cy;uje po&lx;oprivrednom proizvo&dx;a&cx;u da sma&nx;i, ako ne i da izbaci svaku obradu zem&lx;e, jer obezbe&dx;uje skladi&sx;te&nx;e velikih doza ug&lx;endioksida i metana u tlu, &cx;ime bi se emisija ug&lx;endioksida u SAD navodno sma&nx;ila za 30 odsto. Bilo bi dobro da nam objasne u &cx;emu bi primena kulture koja nije genetski prome&nx;ena bila ma&nx;e efikasna. Samo je jedno sigurno: profit bi bio ma&nx;i, pre svega zato &sx;to obi&cx;na kultura ne bi iziskivala primenu herbicida Roundup. Iznenadna sklonost Monsanta ka ekologiji i revnosno zalaga&nx;e &nx;enog predsednika, g. Roberta B. Hor&sx;a, za trajniji razvoj poklapaju se sa interesima prodavaca prava na zaga&dx;iva&nx;e, kakvi su farmeri iz Montane, koji su se ve&cy; okupili u koaliciji za, prodaju prava na emisiju ug&lx;endioksida.

Ako je frazeologija Novog Monsanta, name&nx;ena za spo&lx;a&sx;&nx;u upotrebu, usmerena na toleranciju, po&sx;tova&nx;e i dijalog, strate&sx;ki re&cx;nik koji se interno koristi o&cx;igledno je znatno siroviji. Filozofija firme, kako je izla&zx;e g. Ted Krozbi, direktor programa bi&lx;nog razvoja, pred rukovode&cy;im o&sx;ob&lx;em Monsanta za Latinsku Ameriku, u januaru 2001, ne haje mnogo za nijanse: Treba odmah ponuditi i pajplajn i budu&cy;nost. Jasno re&cx;eno, slobodne po&lx;oprivredne povr&sx;ine va&lx;a preplaviti genetski modifikovanim organizmima da bi se zauzeo teren - i to nepovratno. Latinska Amerika je, sa tog stanovi&sx;ta, dobitna kombinacija. Povr&sx;ine koje predstav&lx;aju razvojni potencijal Monsanto proce&nx;uje na 100 miliona hektara, samo u Brazilu.

Na&zx;alost, ta zem&lx;a se i da&lx;e tvrdoglavo opire genetski modifikovanim organizmima, sa &zx;a&lx;e&nx;em konstatuju g. Na Hoang i &nx;egove kolege iz grupacije Monsanto, nosioci strategije Free to Operate u Latinskoj Americi: Ova zem&lx;a je ve&cy; sada drugi svetski proizvo&dx;a&cx; genetski izme&nx;ene soje, posle Sjedi&nx;enih Dr&zx;ava, a nema sum&nx;e da &cy;e uskoro biti i prvi. To je najve&cy;a ekonomska sila Latinske Amerike, ali je i jedina gde genetski izme&nx;eni zasadi jo&sx; nisu formalno odobreni. Sudije su ukazale na nepravilnosti postupka za odobrava&nx;e genetski izme&nx;ene soje Roundup Ready, s obrazlo&zx;e&nx;em da nisu sprovedene odgovaraju&cy;e analize uticaja na &zx;ivotnu sredinu, &cx;ak su i&sx;le dotle da ustvrde da je postoje&cy;a agencija za pravno regulisa&nx;e biotehnologija konstituisana na nelegalan na&cx;in. Usvaja&nx;e statuta doti&cx;ne agencije, CTNBio, &cx;eka na ratifikaciju u brazilskom kongresu... Ci&lx; je: otvoriti ventil cevovoda da bi genetski izme&nx;ena soja mogla da povu&cx;e i druge dozvole za plasman na tr&zx;i&sx;tu; za kukuruz Yieldgard, pamuk Bollgard i pamuk Roundup Ready u 2002; kukuruz Roundup Ready u 2003; za soju sa insekticidom Bt u 2005. U me&dx;uvremenu, Monsanto ula&zx;e 550 miliona dolara u izgrad&nx;u fabrike za proizvod&nx;u svog herbicida Roundup na severoistoku brazilske dr&zx;ave Baija.

Strategija multinacionalne kompanije usmerena je na prihvata&nx;e biotehnologije: postarati se da neka zem&lx;a najpre prihvati genetski modifikovane organizme, a zatim - ili u isto vreme - preplaviti tr&zx;i&sx;te. Za to su potrebne opse&zx;ne kampa&nx;e besomu&cx;nog reklamira&nx;a. U SAD, TV spotove direktno otkup&lx;uje organizacija za propagandu ove bran&sx;e, Council for Biotehnology Information. Monsanto je jedan od osniva&cx;a te organizacije koja objedi&nx;uje informacije o dobrobitima biotehnologija. Televizija je mo&cy;no sredstvo koje mo&zx;e da uti&cx;e na prihvata&nx;e biotehnologija. Zato pratite reklamne spotove i uka&zx;ite na &nx;ih svojoj porodici i svojim prijate&lx;ima, preporu&cx;uje g. Tom Help&sx;er, direktor programa za prihvata&nx;e biotehnologije u sedi&sx;tu Monsanta, u mestu Krev-Ker (Misuri). Pita&nx;e je, kako umiriti ameri&cx;ke po&lx;oprivredne proizvo&dx;a&cx;e koji se uste&zx;u da kupe genetski modifikovano seme, strahuju&cy;i da &cy;e izgubiti inostrana tr&zx;i&sx;ta.

Iako su pokrenule masovne reklamne kampa&nx;e u SAD, firme Aventis krop sajans, BASF, Dou kemikal, Dipon, Monsanto, Novartis, Zeneka ag prodakts, jo&sx; se kolebaju da isto urade i u Evropi... U Ujedi&nx;enom Kra&lx;evstvu, grupa komercijalista iz Monsanta zadovo&lx;na je rezultatima svog programa pledoaje za biotehnologiju koji im, posle obuke koju firma obezbe&dx;uje, dozvo&lx;ava da sami sebe proglase stru&cx;&nx;acima za ovu materiju i da onda krenu da hvale zasluge genetski izme&nx;enih proizvoda me&dx;u po&lx;oprivrednicima o po &sx;kolama. Komunikacije nikad nije previ&sx;e, zadovo&lx;no isti&cx;e g. &Sx;tefan Vilrid&zx;, direktor Monsanta za severnu Evropu.

Zlatni pirina&cx; u ta&nx;iru

Obrazovni sistem o&cx;igledno predstav&lx;a strate&sx;ki ulog u pridobija&nx;u duhova. Program Biotechnology Challenge 2000, koji delimi&cx;no finansira Monsanto, obuhvatio je 33 odsto irskih gimnazijalaca koji sastav&lx;aju izve&sx;taje o ulozi biotehnologija u proizvod&nx;i hrane. Anga&zx;ovan da deli nagrade i trofeje, evropski komesar za za&sx;titu zdrav&lx;a potro&sx;a&cx;a, g. Dejvid Birn, li&cx;no, ne gaji nikakvu sum&nx;u u &cx;i&nx;enicu da postoji veza izme&dx;u uzdr&zx;anosti koju potro&sx;a&cx;i pokazuju prema biotehnologijama i ozbi&lx;nog nedostatka informacija o ovom pita&nx;u. U 2001, g. Patrik O'Rajli, direktor Monsanta za Irsku, o&cx;ekuje &sx;ire u&cx;e&sx;&cy;e, jer ti u&cx;enici su prosve&cy;eni potro&sx;a&cx;i i budu&cy;i donosioci odluka.

Multinacionalna kompanija u&cx;i kako da de&sx;ifruje, odnosno reciklira poruke i o&cx;ekiva&nx;a dru&sx;tva. Od pre nekoliko meseci, Monsanto se dvoumi izme&dx;u prolazne &zx;e&lx;e za dijalogom i duboko usa&dx;ene potrebe da odbaci glavne nevladine organizacije koje osporavaju navodne kvalitete genetski modifikovanih organizama. Po&cx;ev od Grinpisa, koji g. Ingo Potrikis, &sx;vajcarski pronalaza&cx; zlatnog pirin&cx;a i slu&zx;benik Singente, kvalifikuje kao zlo&cx;ina&cx;ki prema &cx;ove&cx;anstvu. Zlatni pirina&cx; je genetski izme&nx;en pirina&cx; oboga&cy;en beta karotinom (vitamin A), zna&cx;i genetski modifikovan organizam druge generacije, takozvani alikament (hrana i lek) jer pretenduje da, pored prehrambenog, ima i medicinsko svojstvo. Prvi pirina&cx; u istoriji po&lx;oprivrede koji ima lekovito svojstvo, s nestrp&lx;e&nx;em se i&sx;&cx;ekuje u velikim biotehnolo&sx;kim firmama: sa pojavom ovog pirin&cx;a, i posled&nx;i skeptici odbaci&cy;e svaku sum&nx;u u su&sx;tinski pozitivan karakter projekta genetski modifikovanih organizama. Transgenetski integrisan vitamin A, posta&cy;e, na kraju krajeva, moralni promoter genetski izme&nx;ene hrane u svetu: ko &cy;e se usuditi da kritikuje &nx;egove zasluge, kad zna koliko dece u Tre&cy;em svetu pati od slepila zbog nedostatka beta karotina? Ko &cy;e se, ubudu&cy;e, odva&zx;iti da posum&nx;a da je oprede&lx;e&nx;e sektora koji se bavi prometom genetski izme&nx;enog semena po svojoj su&sx;tini prehrambeno, ekolo&sx;ko i humanitarno? No, va&lx;a biti oprezan u oce&nx;iva&nx;u efikasnosti zlatnog pirin&cx;a za datu populaciju: Grinpis i drugi to dokazuju apsurdom, navode&cy;i primer, potkrep&lx;en mikrogramima, da bi dete iz tre&cy;eg sveta moralo da napravi podvig: da unese 3.7 kg kuvanog zlatnog pirin&cx;a dnevno, umesto da pojede dve &sx;argarepe, jedan mango i &cx;iniju pirin&cx;a. G. M. Potrikis je, na konferenciji za &sx;tampu u Biovi&zx;nu, Davosu biotehnologije, koja je odr&zx;ana u Lionu u februaru 2001, javno reagovao: Ako imate nameru da upropastite ispitiva&nx;a koja se sprovode na pirin&cx;anim po&lx;ima u humanitarne svrhe, bi&cy;ete optu&zx;eni da ste u&cx;estvovali u zlo&cx;inu protiv &cx;ove&cx;anstva. Va&sx;i postupci bi&cy;e bri&zx;&lx;ivo popisani i ima&cy;ete priliku, ja se bar nadam, da pred nekim me&dx;unarodnim sudom odgovarate za svoje nezakonite i nemoralne rad&nx;e.

Zlo&cx;inci protiv &cx;ove&cx;anstva, to su dakle oni koji sum&nx;aju i osporavaju, zna&cx;i demoni na zem&lx;i (Fiends of the Earth), igra re&cx;ima prema engleskom imenu Prijate&lx;i zem&lx;e (Friends of the Earth) i naziv jednog sajta na Internetu koji dosta upra&zx;&nx;avaju zaposleni u Monsantu. Budu&cy;i da je politi&cx;ko osporava&nx;e po svojoj su&sx;tini demonsko, dijalog ne mo&zx;e da se zavr&sx;i druga&cx;ije nego raskidom. Ali zar novi Monsanto, u svojoj novoj pove&lx;i, nije preuzeo obavezu da &cy;e uspostav&lx;ati stalni dijalog sa svim zainteresovanim akterima, kako bi bo&lx;e razumeo pita&nx;a koja pokre&cy;e biotehnologija, ali i zabrinutost koju ona izaziva.

Iza te prividne brige, uspostav&lx;a se komercijalna strategija bez &sx;minke, strategija dvostrukog usagla&sx;ava&nx;a: naknadnog usagla&sx;ava&nx;a slike proizvoda genetski modifikovanih organizama sa o&cx;ekiva&nx;ima potro&sx;a&cx;a; usagla&sx;ava&nx;e duhova, propagandnim k&lx;uka&nx;em mozgova i intenzivnom komunikacijom. Jer, mada je jedini i isk&lx;u&cx;ivi ci&lx; Monsanta da progura svoj svetski bio politi&cx;ki projekat, novi Monsanto ose&cy;a potrebu da isturi eti&cx;ke principe, koji &cy;e nu&zx;no imati promen&lx;ivu geometriju, jer pravila odre&dx;uje sama multinacionalna kompanija. U tom ci&lx;u, kompanija je mre&zx;i Virtlin Vorldvajd, svetskom stru&cx;&nx;aku za komunikacije korporacija, poverila brigu da prona&dx;e mehanizme i alate koji &cy;e Monsantu pomo&cy;i da svoje potro&sx;a&cx;e ubedi razumom i motivi&sx;e ose&cy;a&nx;ima.

Ovo ispitiva&nx;e raspolo&zx;e&nx;a - nazvano projekat Vista - zasniva se na otkriva&nx;u sistema vrednosti potro&sx;a&cx;a. Na osnovu prikup&lx;enih podataka, treba razraditi kartografiju na&cx;ina razmi&sx;&lx;a&nx;a, na &cx;etiri nivoa (...): predrasude, &cx;i&nx;enice, ose&cy;a&nx;a i vrednosti. U Sjedi&nx;enim Dr&zx;avama, rezultati ove studije doveli su do formulisa&nx;a poruka koje imaju odjeka me&dx;u &sx;irokim masama, odnosno poja&cx;avaju argument u korist biotehnologije: ma&nx;e pesticida u va&sx;em ta&nx;iru. U Francuskoj su zaposleni u Monsantu ve&cy; podvrgnuti anonimnoj anketi koja je, navodno, omogu&cy;avala da slobodno izraze svoje mi&sx;&lx;e&nx;e o biotehnologijama, kako u pozitivnom, tako i u negativnom smislu, pri &cx;emu je zapravo ci&lx; bio da se stvore portparoli koji &cy;e slu&zx;iti reklamnim porukama name&nx;enim &sx;irokoj publici.

Dvostruki strate&sx;ki prioritet, definisan koncepcijom Free to Operate, jeste pristup genetskom materijalu i pristup tr&zx;i&sx;tima